11.pred Flashcards
transformirajuća DNA za transformaciju kvasca može biti:
replikativna
nereplikativna (integrativna)
što sve možemo raditi sa transformirajućom DNA
popravak dvolančanog loma homolognom rekombinacijom
ends-in
ends-out
ciljanje gena (gene-targeting)
zamjena gena (gene-replacement)
zamjena gena
ends-in, gene replacment
model za gensku terapiju
oni homologni krajevi na transformirajućoj DNA ne moraju biti homologni samo sa okolinom jednog gena već mogu omeđivati 10, 15 ili 100 gena
gensko ciljanje
ends-in, gene-targeting
kako se kod kvasca popravlja dvolančani lom?
homolognom rekombinacijom
kako se dvolančani lom popravlja kod drugih eukariota npr. ljudi?
ilegitimnom integracijom odnosno nehomolognim spajanjem krajeva
mehanizam pop-out rekombinacije
pravi pop-out
SSA (single-strand annealing)
ilegitimna rekombinacij
integracija plazmida na neko nasumično mjesto u genomu kvasca, ne u homolognu regiju
1000x rjeđe od homologne rekombinacije
jednostruka i višestruka integracija
ponovi u skripti
primjena integrativnih plazmida
-precizna modifikacija kvaščevog genoma (nekog gena ili bilo koje sekvencije)
-inaktivacija, razaranje gena - gene disruption
-zamjena gena (gene replacment) sa linearnim fragmentima, rekombinacija ends out
primjena replikativnih plazmida
kloniranje točno određenog gena ili sekvencije
razaranje gena kakav je plazmid?
konstruiramo plazmid na kojem se nalazi središnji dio gena
linearizacijom tog plazmida usmjeravamo integraciju tog plazmida upravo u taj gen
razaranje gena- nedostatak metode
nedostatak ove moetode je to da uastopne regije koje su nefunkcionalne mogu rekombinirati i dati funkcionalan gen
zašto koristimo replikativne plazmide?
koristimo ih ako nas zanima koja sekvenca, mutacija se možda nalazi u nekom mjestu u genomu
replikativni plazmid mora sadržavati sekvencu koja nas zanima u genomu kvasca
uvedemo dvolančani jaz restrikcijskim enzimima u onaj dio plazmida koji sadrži sekvencu koja nas zanima
mutageneza in vitro što je to i koja je svrha?
uvođenje mutacija u kloniranu DNA
svrha je analiza gena i proteina, proteinski i metabolički inženjering
uvodimo in vitro točno određenu mutaciju
koje vrste mutageneza imamo
1.nasumična:
-oštećivanje DNA kemijskim i fizičkim sredstvima (UV, hidrazin, nitritna kiselina)
-PCR-smanjujemo preciznost Taq polimeraze pa uvodi više grešaka tijekom sinteze DNA
2.ciljana mutageneza in vitro:
-korištenjem restikcijskih i modifikacijskih enzima
-PCR
-ciljana mutageneza po Kunkelu
uvođenje ciljane mutacije restrikcijskim enzimom nedostatak
ograničeni smo sa restrikcijskim enzimo, mi želimo pristup da napravimo bilo kakvu promjenu
prednosti i mane kod ciljane mutageneze PCRom
prednost: brza metoda
mane: skuplje zbog 4 primera, PCR je sam po sebi mutagen, lošija metoda od one po Kunkelu
analiza transformanata nakon mutageneze po Kunkelu
-restrikcijskom analizom-mutacija je stvorila ili razorila neko restrikcijsko mjesto
-analiza hibridizacijom- kako bi provjerili je li mutacija fiksirana