Kolaborativno-terapijska neuropsihološka procjena Flashcards

(63 cards)

1
Q

koje su zajedničke karakteristike bolesnika koji prolaze kroz neuropsihološko ispitivanje?

A
  1. osoba ne razumije prirodu neuropsihološkog ispitivanja i zbunjena je u pogledu svrhe, metoda i mogućih ishoda ispitivanja
  2. osobe često nisu informisane o rezultatima, osim o finalnim zaključcima, što doprinosi još većoj konfuziji jer su obrazloženja zaključaka nejasna
  3. cio proces ispitivanja je obavije “velom tajne”

procedura neuropsihološke procjene u ovom slučaju tipično slijedi “model prikupljanja informacija”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

model prikupljanja informacija?

A

osnovna pretpostavka je da pacijent neće moći da razumije ili neće biti sposoban da podnese istinu o prirodi procesa testiranja i zbog toga se oni ostavljaju u neznanju - “za njihovo sopstveno dobro”

ovaj model je konzistentan sa “medicinskim modelom procjene i liječenja”

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

medicinski model procjene i liječenja? analogija sa neuropsihološkom procjenom?

A

u medicinskom modelu procjene i liječenja ljekar primjenjuje seriju različitih procedura da bi identifikovao i izolovao patološki proces i na taj način odredio odgovarajući tretman

po analogiji sa medicinskim modelom koji zahtijeva sterilnost uslova, kako bi se dobili što “čistiji” uzroci bolesti, i neuropsihološka procjena podrazumijeva “kognitivnu sterilnost” kako bi se dobio što tačniji opis relacije mozak-ponašanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koja je prednost medicinskog modela?

A

(aka modela prikupljanja informacija)

prednost je strukturisana i kontrolisana klinička studija gdje se koristi eksperimentalni metod kao ključni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koji su nedostaci medicinskog modela?

A
  1. izostaje ekološka valjanost - odsustvo uvida u to kako izgleda bolesnikovo ponašanje u stvarnom životu, a to konačno vodi ka nepotpunom i netačnom zaključivanju, koje kao takvo vodi planiranju i izboru intervencija koje neće biti adekvatne za samog bolesnika
  2. osoba je u poziciji perifernog posmatrača cijelog procesa koja nema mišljenje ili uticaj na to na koji način će se informacije iskoristiti za njegovu dobrobit
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

pacijent u kolaborativnoj terapijskoj neuropsihološkoj procjeni (CTNA)?

A

pacijent koji prolazi kroz CTNA:
- je uključen u otvorenu razmjenu mišljenja i utisaka
- je slobodan da komentariše rezultate i njihovu primjenljivost, doprinoseći tako donošenju adekvatnog i pouzdanog zaključka i njegovoj primjenljivosti u dijagnostici i terapijskom radu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

zašto se kolaborativna terapijska procjena tako zove?

A

“kolaborativna” zato što je pacijent aktivno uključen u cio proces intervjuisanja, testiranja i feedback-a

“terapijska” zato što aktivna uključenost pacijenta u svim fazama procesa znači da pacijent postaje “vlasnik” sopstvene brige o zdravlju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

na kojim pretpostavkama počiva medicinski model?

A
  1. mi (kliničari) znamo najbolje
  2. pacijenti su krhki i nepouzdani
  3. pacijenti će manipulisati rezultatima da bi ostvarili određenu korist
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

pretpostavka “mi (kliničari) znamo najbolje”?

A

znači da su profesionalci edukovani, trenirani i iskusni, da imaju potrebno znanje koje pacijent nema, zbog čega je naše mišljenje presudno

zamka ove pretpostavke je što ona podrazumijeva da pacijent nema znanje ni o sebi samom

u CTNA kliničar polazi od činjenice da i sam pacijent može imati znanje i iskustvo koje može biti od pomoći u interpretaciji i razumijevanju sopstvenog kognitivnog deficita

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

pretpostavka “pacijenti su krhki i nepouzdani”?

A

implicira da informacije i rezultati testova, ukoliko su im predočeni, mogu postati stresogeni za same pacijente

pružanje informacija pomaže pacijetu da razumije svoje teškoće, ali i da donese realistične odluke u vezi sa sopstvenim životom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

pretpostavka “pacijenti će manipulisati rezultatima da bi ostvarili određenu korist”?

A

iskustvo pokazuje da jedan tip pacijenata koji se ponašaju na određeni način to čini nezavisno od toga kakva informacija mu je pružena

bolesnici češće koriste informacije u svrhu razumijevanja samih sebe, što ih osnažuje u ostvarivanju brige o sopstvenom zdravlju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

koji su tehnološki izazovi?

A
  • period neuropsihološke lokalizacije
  • period neurokognitivne evaluacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

period neuropsihološke lokalizacije?

A

cilj je primjena tehnika i vještina sa ciljem identifikacije lezija na mozgu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

period neurokognitivne evaluacije?

A

neuropsihološki testovi su korišćeni za opisivanje različitih kognitivnih konstrukata
- zbog toga što je sada poznato gdje je oštećenje mozga, neuropsiholozi su pozvani da opišu kognitivne i bihejvioralne efekte oštećenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kako je promijenjeno pitanje fokusa neuropsihološke procjene?

A

sa pitanja “gdje je oštećenje?” na “šta oštećenje znači za funkcionisanje ovog bolesnika?” usredsređujući se na funkcionalne implikacije moždane traume

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

njega usmjerena na pacijenta?

A

definisana je saradnjom između pacijenta i pružaoca zdravstvene zaštite u razvijanju planova tretmana koji će biti usmjereni na područja od značaja za pacijenta jednako kao i onih koje su preporučene od samih profesionalaca

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

na čemu počiva saradnja pružaoca zdravstvene zaštite sa pacijentom?

A

na dva preduslova:
1. pružalac mora slušati i empatisati sa bolesnikom
2. pružalac mora uvažavati bolesnikove misli i vrijednosne stavove

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

pacijentom usmjerena rehabilitacija i tretman?

A

jedan od faktora koji doprinosi aktivnom uključivanju pacijenta u rehabilitacioni program je čvrst i kooperativan radni savez između pacijenta i praktičara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

motivacioni pristup?

A

motivacioni pristup naglašava osnaživanje pacijenta da bude aktivan partner i vodič u procesu donošenja odluka o tretmanu
- empatski terapijski odnos

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

kako se razvija kolaborativni radni savez?

A

kroz klijentom usmjereni interpersonalni stil koji uvažava pacijentovu individualnost i autonomiju kao i njegovu percepciju sopstvene situacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

model kolaborativne terapijske neuropsihološke procjene?

A

CTNA je model koji predstavlja hibrid kliničke intervencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

šta CTNA koristi?

A
  • inicjalni intervju
  • feedback
  • završni izvještaj

kao rezultat su nastali CTNA:
- kolaborativni metod
- terapijski metod

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

CTNA kolaborativni metod?

A

pacijent i terapeut rade zajedno kako bi razumjeli određeni životni problem

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

CTNA terapijski metod?

A

cilj je redukovati pacijentovo trpljenje i pomoći mu u dostizanju transformišućeg iskustva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
je li CTNA univerzalan metod?
ne, jer postoje okolnosti kad nije dobar izbor
26
kada CTNA nije dobar izbor?
kad: - pacijent ima teško kognitivno oštećenje ili povredu - je u pitanju dijete - je pacijent ozbiljno psihijatrijski kompromitovan
27
koje su osnovne pretpostavke CTNA?
1. pacijent ili osoba koja upućuje da je primijetila promjenu u pacijentovom kognitivnom i/ili bihejvioralnom funkcionisanju i željela bi da dobije profesionalnu informaciju da li je ta promjena stvarna, koliko je izražena, koliko ozbiljna, šta je njen potencijalni uzrok i kakva je prognoza - CTNA ima za cilj da odgovori ovim potrebama 2. pacijent ili porodica su uznemireni zbog promjene u kognitivnom funkcionisanju ili ponašanju - CTNA traži načine da ublaži distres pružajući konkretne informacije i na razumljiv način 3. kada se osjete bolje, pacijenti žele da saznaju o potencijalnim strategijama pomoću kojih bi mogli da poboljšaju svoju efikasnost u školi, poslu i sferama socijalnog funkcionisanja - jedan od ciljeva CTNA je pružanje preporuka za dalji individualni tretman ili rehabilitaciju 4. iako pacijent od psihologa traži vođenje i direkciju, on takođe želi da bude poštovan i osnažen da aktivno i samostalno učestvuje u tretumanu i procesu donošenja odluka 5. neuropsihološki testovi obezbjeđuju objektivne konkretne informacije o pacijentovom kognitivnom i bihejvioralnom stanju koje može uticati na njegovo svakodnevno funkcionisanje - rezultati neuropsiholoških testova primijenjeni na način kako se to preporučuje u CTNA imaju veliku mogućnost generalizacije na situacije i probleme u svakodnevnom funkcionisanju 6. povratna informacija iz rezultata testiranja može pomoći odgovaranju na pitanja o promjeni u kognitivnom i bihejvioralnom funkcionisanju, stvaranju hipoteza o mogućim uzrocima datih promjena i predlaganju direkcije za planiranje tretmana i rehabilitacije 7. povratne informacije prezentovane na pacijentom-usmjeren način mogu podstaći pacijenta da postane aktivni saradnik
28
koja je suština filozofije CTNA?
pretpostavka da će informisan, edukovan i osnažen pacijent aktivnije učestvovati u sopstvenom tretmanu i biti otvoreniji i dosljedniji u prihvatanju odgovarajućeg režima liječenja
29
koja je ključna komponenta CTNA?
pacijentom usmjerena priroda odnosa pacijent-terapeut - pacijent se posmatra kao dobar poznavalac sebe, dok je terapeut ekspert koji svojim znanjem i stručnošću može pomoći u objašnjenju pojedinih aspekata pacijentovog kognitivnog i bihejvioralnog funkcionisanja
30
kakav je inicijalni intervju u CTNA?
kolaborativno prikupljanje informacija - prednost prikupljanja objektivnih podataka leži u činjenici da ono dozvoljava obuhvatnu analizu svih faktora koji mogu doprinijeti neuropsihološkoj fenomenologiji - nedostatak ovog načina je da on često gubi iz vida individualno iskustvo osobe kao potencijalan izvor dragocjenih informacija
31
kolaborativni metod intervjuisanja?
posmatra subjektivno iskustvo, kao što su: - osjećanja u vezi sa problemom - značenje problema - očekivanja kako će se on riješiti - da li će profesionalci i značajni drugi pomoći u njegovom rješavanju kao jednako važno za slučaj
32
šta kolaborativno intervjuisanje omogućava?
da vidimo kako će subjektivna realnost pacijenta oblikovati njegovu rehabilitaciju, tretman ili sanacij - njegovo iskustvo u vezi sa problemom takođe oblikuje i daje izraz njihovim simptomima
33
sprovođenje inicijalnog intervjua?
glavne komponente su: - razumijevanje problema - razumijevanje emocionalnog iskustva u vezi sa problemom - razumijevanje pacijentovih želja za procjenom, rezultatima i ishodima formira se interpretacija pacijetovih Centralnih Kognitivno-Emocionalnih Žalbi (CCEC)
34
komponenta razumijevanja problema?
faza koja podrazumijeva prikupljanje biografskih podataka - važan dio je razumijevanje ovih informacija iz perspektive pacijenta i njegove porodice - cilj je razumjeti simptome u kontekstu pacijentovog svakodnevnog življenja i života njegovih bližnjih
35
koje su komponente CCEC?
aka centralne kognitivno-emocionalne žalbe 1. pacijentove želje 2. bihejvioralne i kognitivne reakcije 3. emocionalni odgovor na teškoću
36
rezime i početak procjene?
inicijalni intervju je mjesto gdje se "postavlja scena" za kolaborativnu neuropsihološku procjenu - pored prikupljanja klinički važnih informacija, ispitivač nastoji da dobije uvid u pacijentovo subjektivno iskustvo i doživljaj problema
37
koji su osnovni pristupi na kojima se temelji CTNA?
1. terapijsko/individualni modeli psihološke procjene 2. preporuke iz radova o obezbježivanju povratne infromacije o neuropsihološkom testiranju 3. principi Motivacionog Intervjuisanja (MI) koji se ogledaju u personalizovanom feedback izvještaju i načinu pružanja informacija
38
koje su ključne karakteristike psihološke procjene i feedback-a?
- saradnja između ispitivača i ispitanika - otvorenost i fleksibilnost u međusobnoj razmjeni informacija - uvažavanje pacijentovog mišljenja o prirodi testovnih rezultata - posmatranje rezultata u kontekstu pacijentovog života - viđenje rezultata testova kao "slike trenutnog stanja" pacijentovog života i ukupnog funkcionisanja, kao i da su ti rezultati sredstvo koje će se koristiti u svrhu razumijevanja pacijentove cjelovitosti
39
koje su preporuke za feedback iz neuropsihološkog testiranja?
- svrha neuropsihološkog ispitivanja kao i rezultati treba da budu prikazani jednostavnim jezikom razumljivim pacijentu - rezultati su primjeri funkcionisanja i ponašanja i kao takvi mogu pomoći razumijevanju drugih domena života - rezultati su prikazani u terminima "slabosti" i "snage" u odnosu na standardne norme - rezultati testova mogu pomoći u razvijanju korisnih i primjenljivih planova za dalji tretman
40
šta je MI?
aka motivaciono intervjuisanje to je pacijentom usmjeren i nedirektivni oblik savjetovanja dizajniran tako da poveća pacijentovu motivaciju za promjenom problematičnog ponašanja - originalno razvijen u liječenju pacijenata sa alkoholizmom MI je kratka intervencija namijenjena tretmanu pacijenata sa različitim problemima u domenu opšteg, a prije svega mentalnog zdravlja
41
MI kao paradigma promjene?
MI predstavlja paradigmu promjene u odnosu na tradicionalni "pristup konfrontacije poricanju" koji podrazumijeva metode kojima savjetnik treba da "slomi poricanja" i suoči pacijenta sa realnošću njegove situacije
42
MI filozofija?
MI filozofija se temelji na shvatanju da je moguće sniziti pacijentov otpor kroz nedirektivne strategije i identifikovanjem pacijentove ambivalencije u vezi sa promjenom
43
na čemu počiva MI?
na dobro uspostavljenim teorijskim principima, prije svega Karla Rodžersa <3 koji naglašava postojanje empatije, podržavanja i uvažavanja kao neophodnog uslova za postizanje terapijske alijanse nasuprot shvatanju da se većina pacijenata u potpunosti odupire promjeni ili je u potpunosti prihvata, MI počiva na uvjerenju da je većina ambivalentna u tom smislu - ključni cilj je istražiti i razriješiti ambivalentnost
44
koji su principi u kojima se mogu sumirati konceptualni temelji MI?
1. savjetnik izražava empatiju za pacijenta 2. savjetnik razvija diskrepancu između pacijentovog ponašanja i važnih ciljeva ili vrijednosti 3. savjetnik izbjegava argumentaciju i bori se sa otporom nasuprot nametanju strategija promjene 4. savjetnik podržava pacijentovu samoefikasnost da razriješi problem
45
šta treba uraditi prije započinjanja feedback procesa (sesije)?
1. treba napraviti procjenu pacijentovog života do aktuelne procjene - ovaj korak pomaže u prikupljanju informacija koje mogu voditi ka modifikovanju testovnih interpretacija 2. kliničar treba da objasni pacijentu šta je svrha izvještaja
46
šta kliničar treba da objasni pacijentu prije početka feedback sesije?
da je svrha izvještaja: - procjena kognitivnih snaga i slabosti - povezanost između testovnih rezultata, životnih poteškoća, ponašanja koja izazivaju zabrinutost - primjena testovnih rezultata na ostvarljive ciljeve u tretmanu i sfere života koje su od značaja za pacijenta
47
koje strategije MI se koriste u svim fazama interakcije sa pacijentom u pacijentom-usmjerenom maniru?
one koje su reflektovane u akronimu OARS
48
značenje akronima OARS?
1. open-ended questions (pitanja otvorenog tipa) - pitanja koja zahtijevaju objašnjenje nasuprot odgovorima tipa "da-ne" 2. affirmation (potvrda) - potvrda pacijentovih napora za postizanje promjene ili razumijevajne potrebe za promjenom 3. reflection (refleksija) - izražavanje empatije za ono što pacijent saopštava 4. summary (sumiranje) - sumiranje glavnih zaključaka izvedenih do tog trenutka
49
koje su preporuke za suočavanje sa otporom?
- refleksivni pristup - strateški pristup - priznavanje ograničenja neuropsiholoških testova je način da se ublaži otpor
50
koje su tehnike refleksivnog pristupa za suočavanje sa otporom?
- jednostavna refleksija - refleksija osjećanja - refleksija mišljenja - dvostruka refleksija - pojačana refleksija
51
šta je jednostavna refleksija?
kad kliničar ponavlja pacijentove riječi koje je upravo rekao pri čemu nastoji da ostane što bliži pacijentovom izboru riječi
52
šta je refleksija osjećanja?
kad kliničar reflektuje izrečeno naglašavajući afekat izražen u iskazu
53
šta je refleksija mišljenja?
kad kliničar reflektuje implicitni kognitivni sadržaj u onom što je pacijent izrekao
54
šta je dvostruka refleksija?
kad kliničar reflektuje obije strane konflikta sadržanog u pacijentovoj tvrdnji
55
šta je pojačana refleksija?
kad kliničar pojačava ono što je pacijent rekao što obično vodi ka tome da pacijent koriguje distorziju - koristi se samo kada pacijent izražava negativnu stranu konflikta
56
koje su tehnike strateškog pristupa za ublažavanje otpora?
- premještanje fokusa - preformulisanje - empatisanje sa ličnim izborom i kontrolom - paradoksalna intervencija
57
šta je premještanje fokusa
premještanje fokusa dalje od emocionalno šaržirane teme na onu koja stvara manje otpora sa nadom kasnijeg povratka na prvobitnu
58
šta je preformulisanje?
prikazivanje onoga što je pacijent rekao, ali iz drugačije perspektive
59
šta je empatisanje sa ličnim izborom i kontrolom?
podrazumijeva da je, bilo da preduzme ili ne određenu akciju, sve u pacijentovim rukama
60
šta je paradoksalna intervencija?
kad kliničar izražava saglasnost sa pacijentovom percepcijom čime "razoružava" njegov otpor i nudi mu izbalansiranje gledište
61
u kojim oblicima ponašanja se može javiti otpor?
- kritikovanje validnosti testova - upadanje u riječ - negiranje informacije koja je prezentovana - ignorisanje kliničara
62
koje su primarne discipline koje treba savladati kako bi se mogle primjenjivati CTNA metode?
- metode psihološke procjene - pacijentom usmjeren komunikacioni stil CTNA metode se mogu naučiti - vještina koju treba naučiti je mogućnost primjene rezultata individualne procjene na svakodnevno funkcionisanje
63
u kojim oblastima se CTNA metoda primjenjuje?
- opšta klinička praksa - rehabilitacija - edukacija - istraživačka oblast - rad sa djecom i adolescentima - rad sa starijom populacijom