Neuropsihološki testovi i baterije testova 2 Flashcards

(42 cards)

1
Q

šta se ispituje kod jezičkih funkcija?

A
  • usmeni govor
  • pisani govor
  • srodne neverbalne funkcije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

koji se modaliteti usmenog govora ispituju?

A
  • spontani govor
  • nominacija
  • razumijevanje govora
  • ponavljanje govora (repetitivni govor)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koji se modaliteti pisanog govora ispituju?

A
  • čitanje (leksija)
  • pisanje (grafija)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koje se srodne neverbalne funkcije ispituju?

A
  • gnozija prstiju
  • orijentacija desno-lijevo
  • sposobnost računanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ispitivanje spontanog govora?

A

ispituje se fluentnost (broj riječi u jedinici vremena)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kakav je fluentan govor?

A

fluentan govor ima više od 50 riječi u minuti, prosjek je 7 riječi u rečenici, gramatičan je sa dobrom prozodijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

značaj razlikovanja fluentnog i nefluentnog govora? kako se mjeri fluentnost govora?

A

razlikovanje fluentnog od nefluentnog govora je od lokalizacionog značaja
- fluentne afazije - retrorolandičke
- nefluentne afazije - prerolandičke

fluentnost govora se mjeri brojem produkovanih reči u jedinici vremena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

šta testovi fluentnosti govora zahtijevaju od ispitanika? kako mogu da se podijele?

A

zahtijevaju od ispitanika da navede što veći broj riječi (semantički značajne reči) ili iz određene kategorije ili na određeno slovo za određeno vrijeme

ovaj tip zadataka može da se podijeli na:
- testove kategorijalne fluentnosti (retrorolandičke funkcije)
- testove fonemske fluentnosti (prerolandičke funkcije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

šta je BDAE?

A

Bostonski test za ispitivanje afazija
- velika baterija kojom se testiraju osnovni elementi govora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

čime se mjeri fluentnost govora u uslovima kontrolisanih asocijacija?

A
  • suptestom nabrajanje životinja iz BDAE
  • ispitanici moraju da formulišu određenu strategiju prisjećanja riječi
  • ispitanik treba da nabroji što više životinja, pri čemu se mjeri vrijeme i zadatak prekida posle 1,5 minuta
  • ujedno i test divergentnog mišljenja, jer zahtijeva produktivnost rješenja, a ne samo jedan tačan odgovor
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

test fonemske fluentnosti?

A

(prerolandička funkcija)

test se sastoji iz 3 dijela:
1. daje se nalog da se u određenom vremenu navede što više imenica na slovo “S”
2. onda da se navede što više riječi na slovo “K”
3. riječi na slovo “L”

kod obrazovanih se očekuje da produkuju najmanje 9 riječi na neko slovo, kod neobrazovanih 7

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

šta se ispituje zadacima neverbalne fluentnosti?

A

neverbalno divergentno mišljenje
- test fluentnosti crteža

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

kako se ispituje razumijevanje govora?

A
  • davanjem naloga koje ispitanik treba da izvrši
  • pitanjima na koja treba da odgovori sa da ili ne
  • pokazivanjem imenovanih djelova tijela ili predmeta
    *koriste se odsječci iz velikih baterija (npr. BDAE)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

koji elementi govora se testiraju u BDAE?

A
  • ekspresivni usmeni govor
  • razumijevanje usmenog govora
  • repetitivne govor (ponavljanje govora ispitivača)
  • imenovanje (nominacija)
  • čitanje
  • pisanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

test poznavanja djelova tijela?

A

prvi dio ne zahtijeva koncept lijevo-desno i ima 18 zadataka (npr. pokažite mi nos, uvo, ručni zglob…)

drugi dio ima 8 lateralizovanih zadataka (npr. pokažite mi desno uvo, lijevo rame…)

maksimalni skor je 20

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

test “nalozi”?

A

daje se 5 zadataka rastuće težine, od jednostrukog do petostrukog naloga

uvijek treba obratiti pažnju na moguću pojavu apraksije i uzeti je u obzir prilikom skorovanja
maksimalni skor je 15

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kompleksni ideacioni materijal?

A

(KIM)
suptest koji se sastoji od serije parova pitanja na koja se mora odgovoriti samo sa da ili sa ne
- na jedno pitanje iz para je tačan odgovor da, a na drugo ne

  • prvih 8 pitanja su postavljena direktno (npr. da li zapušač od plute tone u vodi?)
  • onda se čitaju 4 vrlo kratke priče i postavljaju po 4 pitanja posle svake od njih (opet se odgovara samo sa da ili ne)
  • maksimalni skor je 12
18
Q

šta može da se razlikuje ponavljanjem govora?

A

afazije nastale oštećenjem perisilvijske govorne aree od afazija ekstrasilvijskog porijekla

  • perisilvijske afazije imaju poremećaj repetitivnog govora
  • ekstrasilvijske afazije odlikuje očuvano ponavljanje govora sve do eholalije
19
Q

kako se ispituje repetitivni govor?

A

suptestom BDAE - ponavljanje fraza i rečenica
- ovaj dio testa je podijeljen po težini riječi i predvidljivosti sadržaja na rečenice “velike vjerovatnoće” i rečenice “male vjerovatnoće”

  • rečenice velike vjerovatnoće imaju jednostavnije i frekventnije riječi, a sadržaj je lako predvidljiv
  • rečenice male vjerovatnoće su teže predvidljive i koriste manje frekventne riječi i teže se ponavljaju
    ispitivač čita rečenice, a ispitanik treba da ih ponovi - naizmjenično se čitaju rečenice male i velike vjerovatnoće

maksimalan skor je 8 i za jedne i za druge rečenice (skoruju se posebno)

20
Q

u kojim vrstama afazije je imenovanje narušeno?

21
Q

Bostonski test imenovanja?

A

(BNT)
kraća verzija ima 60 crteža koji se pokazuju jedan po jedan
- ako ispitanik ne može da imenuje neku sliku, daje mu se prvo stimulusna pomoć (npr. da se kategorija predmeta) i ako se ni tada ne sjeti daje se fonemska pomoć (prvi slog)

ispitivanje počinje od prvog crteža i prekida se posle 6 uzastopnih grešaka

ukupan skor imenovanja se dobija sabiranjem spontanih tačnih odgovora i tačnih odgovora posle stimulusne (semantičke) podrške

22
Q

klinička procjena čitanja?

A

mogu se dati krupniji naslovi ili neki pasus iz novina
- prvo se od ispitanika traži da pročita pojedinačne riječi, zatim kraće fraze, pa rečenice i eventualno kraći tekst

bitno je ne samo da li bolesnik može da čita naglas (što može da bude poremećeno kod motornih afazija) već da li razumije kontekst

23
Q

procjena pisanja?

A

počinje ispitivanjem motornih stereotipova kao što je potpis, koji je najrezistentniji na oštećenja, pa zatim pisanje po diktatu slova, slogova, riječi i rečenica

24
Q

iz čega se sastoji ispitivanje tjelesne šeme?

A

sastoji se iz testiranja:
- autotopognozije - razlikovanje djelova tijela na sebi
- orijentacije desno-lijevo
- gnozije prstiju

25
šta je autotopagnozija?
poremećaj tjelesne šeme kada osoba ne može da prepozna djelove tijela ni na verbalnu komandu niti imitacijom
26
ispitivanje autotopognozije?
zadaci ne zahtijevaju koncept lijevo-desno, ima ih 18 (npr. pokažite mi nos, uvo, ručni zglob…)
27
ispitivanje orijentacije lijevo-desno?
ispituje se na sebi i na ispitivaču (kad ima i komponentnu mentalne rotacije za 180 stepeni) zadaci tipa: pokažite desno uvo, lijevo rame, desni lakat… složeniji zadaci: dodirnite desnom rukom lijevo rame, dodirnite lijevom rukom desnu obrvu zadaci pokazivanja na ispitivaču koji je postavljen naspram ispitanika su tipa: pokažite moje desno oko, moje lijevo rame…
28
ispitivanje gnozije prstiju?
gnozija prstiju se ispituje nalogom bolesniku: 1. da kaže kako se zovu prsti na ruci 2. da imenovane prste na svojoj ruci pokaže lokalizacija lezije je parijetalno-okcipitalna raskrsnica lijeve hemisfere
29
ispitivanje pamćenja?
tokom intervjua, treba da se ispita da li su smetnje pamćenja: - nastale postepeno (obično u degenerativnim bolestima) ili naglo (trauma mozga, vaskulni insult, hipoksija i dr.) - da li su trajne i progredijentne (degenerativne bolesti) ili su prolaznog, tranzitornog karaktera
30
ispitivanje orijentacije?
prvo se ispituje orijentacija u odnosu na vrijeme, mjesto i ličnosti, pa orijentacija prema samom sebi
31
na šta ukazuje poremećaj orijentacije?
na oštećenje skorašnjeg pamćenja (kratkoročnog pamćenja) koje se proteže u intervalu od tridesetak sekundi do 1-3 godine unazad
32
šta je neposredno prisjećanje? kako se ispituje?
isto što i raspon pažnje ispituje se davanjem serije cifara za ponavljanje traje oko 20-30 sekundi ono je kortikalna funkcija i nezavisna je od hipokampusa kao i dugoročno pamćenje
33
kratkoročno i dugoročno pamćenje?
sa uključivanjem hipokampusa sjećanje se može produžiti na preko 30 sekundi, kad se kortikalni tragovi vezani za razna čula povezuju u cjelovito iskustvo posle isteka jedne do tri godine, tragovi sjećanja mogu da se objedine i bez učešća hipokampusa i to predstavlja dugoročno pamćenje kratkoročno pamćenje može da se ispita prisjećanjem skorašnjih događaja od strane ispitanika
34
ispitivanje raspona kratkoročnog pamćenja?
1. način: - u verbalnom modalitetu se ispituje VITI suptestom brojeva (ponavljanje verbalnog niza unazad) - ponavljanje unaprijed ima karakteristike procjene raspona pažnje, a ponavljanje unazad ima karakteristike procjene kratkoročnog pamćenja - za neverbalni i verbalni raspon vazi isti princip 2. način: - ispitivanje učenja - daje se verbalni vizuelni materijal kako bi se ispitala oba modaliteta epizodičkog pamćenja
35
šta se procjenjuje primjenom RAVLTa?
- neposredno upamćivanje (raspon pažnje) - odredjuju se strategije učenja - formira se kriva učenja - otkrivaju se proaktivna i retroaktivna interferencija - oučavaju se tendencije ka konfabulaciji - procjenjuju se rekognicija i retencija
36
kriva učenja kod zdravih i kod osoba sa mentalnim oštećenjem?
kriva učenja je produktivna kod zdravih, motivisanih osoba, ali i kod većine bolesnika sa moždanim oštećenjima - bolesnici sa oštećenom sposobnošću učenja pokazuju bolje prisjećanje riječi sa kraja liste nego sa početka zbog ograničenog raspona neposrednog upamćivanja - kod zdravih se javlja bolje upamćivanje riječi sa početka liste i uniformni redosljed ponavljanja u svakom pokušaju
37
šta je RAVLT?
Rejov test verbalnog učenja - kojim se ispituju učenje, prepoznavanje i slobodno prisjećanje u verbalnom modalitetu
38
kakva može da bude kriva učenja?
- produktivna - broj zapamćenih riječi se povećava u svakom sljedećem ponavljanju - neproduktivna - broj ponavljanja ostaje približno isti - plato sve do kraja (petog ponavljanja) - posle inicijalno produktivne krive u par prvih ponavljanja - zvonasta kriva - znak pada koncentracije
39
čime se ispituju učenje i odloženo/slobodno prisjećanje u vizuelnom modalitetu?
Rej-Osteritovom složenom figurom - crtanje po sjećanju
40
RFC?
Rej-Osteritova složena figura - jedan od najčešće primjenjivanih testova za procjenu vizuokonstrukcionih sposobnosti u dvije dimenzije, kao i za procjenu vizuelnog pamćenja - kao model se daje figura koja je nepravilna i koja ne može da se lako verbalno kodira - tokom crtanja se prati strategija kojom ispitanik rješava zadatak, bolesniku se daju olovke u boji, te se posle svake grupe elemenata mijenja boja kojom se crta - test se sastoji od dijela koji predstavlja kopiranje i dijela koji predstavlja odloženo prisjećanje - model se zadaje najmanje 2,5min, a najviše 5min - ako ispitanik ne završi crtež prije isteka 2,5min kaže mu se da treba da požuri - posle prvog dijela testa, daje se nalog ispitaniku da zapamti kako izgleda crtež, jer će ga potom crtati po sjećanju (40min)
41
kvantitativno skorovanje RFCa?
2 poena - tačno nacrtan i tačno prostorno postavljen 1 poen - tačno nacrtan, pogrešno prostorno postavljen 1 poen - izmijenjen ili nepotpun, ali prepoznatljiv, tačno prostorno postavljen 0,5 poena - izmijenjen ili nepotpun, ali prepoznatljiv, pogrešno prostorno postavljen
42
kvalitativno skorovanje RFCa?
aka tumačenje rezultata -bolesnici sa ljevostranim lezijama pamte opštu konturu, ali pojednostavljenu i sa izostavljanjem elemenata - bolesnici sa desnostranim lezijama imaju veće probleme sa crtanjem po sjećanju -kod frontalnih lezija se javljaju perseveracije, konfabulacije, konkretizacije i drugi tipovi distorzija - ako je bilo problema sa kopiranjem, utoliko će biti većinom i izraženije smetnje prilikom crtanja po sjećanju - kod bolesnika sa nižim skorom kopiranja uslijed usporene obrade složene informacije (češće ljevostrane lezije) nastaće poboljšanje skora tokom pisjećanja