Neuropsihološka dijagnostika mentalnih poremećaja - Perzistentni sumanuti poremećaj

Question 1

šta je perzistentna sumanutost?

Answer 1

grupa poremećaja čija je glavna karakteristika prisustvo sumanute predstave ili ideje
- iako su poremećaji sumanutosti neuobičajeni, oni ipak nisu tako rijetki kako se nekad mislilo
- biološka osnova za ove poremećaje se pretpostavlja, ali je njena definicija još uvijek neuhvatljiva

Question 2

ko je počeo moderno definisaanje sumanutih uvijerenja?

Answer 2

Karl Jaspers (1913-1963)

Question 3

šta je rekao Jaspers?

Answer 3

• uvjerenja psihijatrijskih pacijenata se održavaju sa neobičnom ubijeđenošću, teže da budu nadređena iskustvu ili protiv-dokazima, i često imaju bizarni i nemoguć sadržaj
• prave sumanutosti su nedostupne empatiji i nemoguće ih je objasniti u okvirima pacijentove predistorije ili njegove ličnosti

Question 4

šta je formulisao Jaspers?

Answer 4

formulisao je koncept sumanute predstave i predložio tri kriterijuma:
- subjektivnu sigurnost
- nepopravljivost (nemogućnost korekcije)
- lažnost/neistinitost sadržaja

Question 5

patologija sumanutog poremećaja?

Answer 5

nema podataka o lokalizovanoj patologiji mozga koja bi korelirala sa kliničkom psihopatologijom kod pacijenata sa sumanutim poremećajem

ovi bolesnici ne pokazuju konzistentne ispade pri neurološkom ispitivanju

Question 6

koje moždane poremećaje sumanutosti mogu da komplikuju?

Answer 6

praktično sve

Question 7

koja stanja češće dovode do pojave sumanutosti?

Answer 7

• epilepsija
• degenerativna demencija
• cerebrovaskularna bolest
• ekstrapiramidni poremećaji
• traumatska povreda mozga

Question 8

kakvi su složeniji sumanuti doživljaji?

Answer 8

aka razradjeni i sistematski
- imaju tendenciju da budu hronični
- pacijent ih se intenzivno drži
- otporni su na tretman
- povezani su sa neurološkim stanjima koja proizvode manje intelektualnog oštećenja, ali imaju izraženu afektivnu komponentu

ovakve osobine se javljaju kod bolesnika sa lezijama limbičkog sistema ili supkortikalnih jedara, a ne kortikalnih oblasti

ovo zapažanje pruža racionalnu osnovu za hipotezu o prisustvu supkortikalne patologije koja obuhvata temporo-limbičke oblasti

Question 9

šta je otkrio neuroimidžing?

Answer 9

da se neprimijećeni moždani infarkt mogao javiti u velikom procentu slučajeva sa kasnijim početkom sumanutog poremećaja

Question 10

šta ukazuje preliminarno upoređivanje pacijenata sa sumanutim poremećajem i pacijenata sa shizofrenijom?

Answer 10

da je neuropsihološko oštećenje niže kod pacijenata sa sumanutim poremećajem sa kasnijim početkom

Question 11

šta podrazumijeva dimenzionalni pristup sumanutostima?

Answer 11

da se sumanutosti mogu naći, možda u manje izraženoj formi, kod ljudi koji nisu tražili niti primali psihijatrijski tretman

Question 12

koje su kategorije teorija nastanka sumanutosti?

Answer 12

1. sumanutosti nastaju kao rezultat fundamentalnog kognitivnog nedostatka koji oštećuje pacijentovu sposobnost da izvlači valjane zaključke na osnovu dokaza
2. sumanutosti nastaju iz normalnih kognitivnih procesa usmjerenih na objašnjenje neobičnih perceptivnih iskustava
3. sumanutosti se pojavljuju u očuvanom kognitivnom sistemu zbog toga što je prisutan devijantni obrazac motivacionih interesovanja

Question 13

sumanutosti kao poremećaj rasuđivanja?

Answer 13

prema psihodinamskoj formulaciji sumanutosti su poremećaji rasudjivanja
- nastaju na osnovu defekta u formalnom, logičkom mišljenju

empirijska provjera nije potvrdila ovu ideju, naprotiv, izgleda da sumanuti pacijenti, isto kao i normalni prave slične greške u rezonovanju sa sličnom učestalošću

Question 14

savremene pretpostavke o poremećaju rasuđivanja?

Answer 14

1. model induktivnog zaključivanja
2. ideja o pripisivanju (atribuiranju) informacija na pristrasan način
3. sumanutosti kao prenagljeno/skokovito zaključivanje

Question 15

model induktivnog zaključivanja?

Answer 15

ističe problem koji leži u pozadini stvaranja sumanutosti kao neuspjeh u primjeni Bajezijanskog rasuđivanja

sumanuti pacijenti prihvataju zaključke na nivou vjerovatnoće koji je suviše mali za prihvatanje od strane nesumanutih osoba

Question 16

šta je Bajezijansko rasuđivanje?

Answer 16

sistem koji modeluje induktivno rezonovanje koristeći aksiome teorije vjerovatnoće

Question 17

ideja o pripisivanju (atribuiranju) informacija na pristrasan način?

Answer 17

procesi rasudjivanja kod sumanutih pacijenata su pod uticajem sklonosti osobe da pripisuje značenja informacijama na pristrasan način

dvije grupe istraživanja:
- koja su koristila ASQ
- koja ukazuju da je problem na nivou prijema stimulusa

Question 18

istraživanja koja su koristila ASQ?

Answer 18

Attributional Style Questionnaire
- zaključili su da paranodini pacijenti vrše pretjerano stabilna i globalna pripisivanja za hipotetičke negativne događaje
- druga grupa istraživanja koja se bavila istom temom, ali koristila drugu metodologiju i instrumente je podržala ove zaključke

Question 19

šta je atribucionu stil?

Answer 19

tendencija da se dogadjaj objasni u smislu djelovanja:
- same te osobe (internalno)
ili
- sila i uzroka osoba ili okruženja, koji su izvan nje (eksternalno)

Question 20

atribucionu stil kod osoba sa sumanutostima?

Answer 20

rezultat koji je sigurno potvrđen u studijama je sklonost ka eksternalizaciji kod osoba sa sumanutostima proganjanja

ako atribucioni stil doprinosi sadržaju sumanutosti, onda ga možemo shvatiti kao način pripisivanja početne vjerovatnoće i preduprijedjivanja potrage za suprotnim dokazima

Question 21

da li su abnormalnosti pripisivanja paranoidnih pacijenata vidljive samo kada pokušavaju da objasne svoje sopstvene doživljaje, a ne doživljaje drugih?

Answer 21

neke publikacije impliciraju da se abnormalne reakcije pripisivanja kod paranoidnih bolesnika pokreću samo kada primjećuju prijetnju usmjerenu na sebe

ove hipoteze nisu nedvosmisleno potvrđene empirijskim rezultatima

Question 22

šta sugerišu istraživanja koja ukazuju da je problem na nivou prijema stimulusa?

Answer 22

istraživanja koja ukazuju da je u osnovi sumanutosti primarni poremećaj na nivou prijema stimulusa, sugerišta da sistem rezonovanja sam po sebi nije oštećen

eksperimentalni rezultati pokazuju da neke sumanute osobe funkcionišu isto tako dobro (ili loše) kao i normalne osobe na standardnim testovima sposobnosti zaključivanja

Question 23

slučajevi kad sumanutosti nestanu?

Answer 23

u slučajevima kad sumanutosti nestanu, a normalno sprovodjenje zaključivanja se povrati, razumno je pretpostaviti da je neuroanatomska osnova kompetentnosti zaključivanja neoštećena

proces pomoću kog sumanute osobe rezonuju od doživljaja do uvjerenja nisu bitno različiti od tih procesa po kojim rezonuju ne-sumanute osobe

Question 24

šta je uradio Maher?

Answer 24

razvio ideju da bi sumanutosti mogle biti proizvod racionalnih pokušaja da se da smisao neregularnim perceptivnim doživljajima

Question 25

Maherova teorija?

Answer 25

sastoji se od dvije hipoteze: - sumanute ideje su uvijek pokušaji da se objasni neka vrsta neobičnog iskustva - sumanutosti nikada nisu proizvod nenormalnog procesa razmišljanja (zaključivanja) dakle, greške u sistemu rezonovanja su posljedica pokušaja da se dodijeli smisao pristiglim podacima podaci sugerišu da perceptivna organizacija i smetnje pažnje mogu doprinijeti sumanutim fenomenima

Question 26

šta kažu Ulman i Krasner?

Answer 26

da selektivna pažnja prema stimulusima povezanim sa prijetnjom održava paranoidne ideje (može se smatrati varijantom teorije o neregularnoj percepciji)

Question 27

koje su posljedice selektivne pažnje prema informacijama vezanim za prijetnju?

Answer 27

- ako ljudi pretjerano prate informacije vezane za prijetnju trebalo bi i da naročito lako pamte tu vrstu informacija - procjena stope pojavljivanja negativnih događaja bi trebalo da bude visoka jer pojedinci prosuđuju o stopi prema dostupnosti relevantnih informacija u memoriji

Question 28

šta su rekli Filips i David?

Answer 28

da su paranoidni pacijenti brzi da identifikuju stimuluse u svojoj okolini koji bi mogli biti prijeteći, i onda brzo idu dalje da provjere da li se prijetnja može naći na nekom drugom mjestu

Question 29

šta može da doprinese razvoju i održavanju sumanutosti?

Answer 29

čitav niz faktora: - pacijenti su pretjerano osjetljivi na izražavanje negativnih emocija kod drugih - prvenstveno se sjećaju informacija vezanih za prijetnju - daju visoke procjene učestalosti sa kojom se ti dogadjaji dešavaju njima i ostalima

Question 30

sumanutosti kao prenagljeno/skokovito zaključivanje?

Answer 30

(demonstrirano kroz seriju studija) sumanuti pacijenti imaju tendenciju da prenagljeno zaključuju, tj. da usvajaju neku hipotezu na osnovu manje dokaza nego što je potrebno normalnim osobama

Question 31

šta je prenagljeno/skokovito zaključivanje u ovim studijama?

Answer 31

indeks od tri faktora: - brzina kojom sumanute osobe usvajaju neku hipotezu - njihova upornost da je se drže uprskos odričnim dokazima - njihova procjena vjerovatne istinitosti te hipoteze

Question 32

koji je jedini konzistentan nalaz u studijama sumanutosti kao prenagljenog zaključivanja?

Answer 32

brzina kojom se hipoteza usvaja: - tendencija ili sklonost ka ranom prihvatanju i, u manjoj mjeri, ka ranom odbacivanju hipoteza

Question 33

šta je potreba za zatvaranjem kruga?

Answer 33

Kruglanski to je specifičan vid motivacije - želja za definitivnim odgovorom o nekoj temi umjesto zbrije i dvosmislenosti - izražena potreba za razrješavanjem može biti crta koja uzrokuje vulnerabilnost prema paranoidnim idejama - konfuzija oko misli i namjera drugih ljudi može kreirati okolnosti u kojima paranoidni pacijent teži da reaguje odbrambeno