Neuropsihološka dijagnostika mentalnih poremećaja - Bipolarni poremećaj, Poremećaji ishrane, OKP Flashcards
(33 cards)
bipolarni poremećaj i deficiti obrade informacija?
bipolarni poremećaj ne uključuje globalne deficite obrade informacija, kakvi se obično opisuju kod bolesnika sa shizofrenijom
koji je primarni kognitivni simptom manije?
distraktibilnost - pažnja koju lako privuju nevažni, irelevantni spoljni stimulusi
- zbog toga se može pretpostaviti da je kod ovih osoba veoma teško da kompletiraju kompleksne zadatke, tj. da imaju teškoće u regulaciji i kontroli tekućih misli i ponašanja
šta se dešava tokom perioda remisije od manije?
stopa grešaka na neuropsihološkim testovima se smanjuje
- vjerovatno zbog povećanja kapaciteta obrade informacija u odsustvu distraktibilnosti
šta sugeriše na podložnost distrakciji kod pacijenata u remisiji manije?
to što pri neuropsihološkom testiranju i dalje mogu biti oštećeni:
- uloženi napor pri testiranju
- psihomotorna brzina
- korišćene strategije
gdje su najčešće registrovani deficiti kod manije (u remisiji)?
- produžena pažnja
- verbalno pamćenje
- egzekutivne funkcije
koji su najpouzdaniji indikatori manične epizode?
produžena pažnja:
- snižena preciznost i produženo reakciono vrijeme na zadacima kontinuiranog izvođenja
tokom eutimije slabi stopa grešaka na zadacima kontinuiranog izvođenja, iako oni mogu i nadalje da ispoljavaju usporeno reakciono vrijeme
verbalno pamćenje kod manične epizode?
- verbalno deklarativno pamćenje je narušeno
- prisjećanje je relativno oštećeno i u maničnoj fazi i u fazi eutimije u odnosu na kontrolnu grupu zdravih subjekata
- teškoće rekognicije se generalno registruju samo u maničnoj fazi
egzekutivne funkcije u maničnoj epizodi?
istraživanja izvještavaju da su oštećene
- i dalje se raspravlja o tome da li se ove funkcije poboljšavaju u fazi eutimije
neuroimidžing bipolarnog poremećaja?
pokazuje stabilne razlike u moždanoj morfologiji kod bipolarnog poremećaja u komparaciji sa zdravim subjektima, posebno u bazalnim ganglijama
pretpostavlja se da ove razlike reflektuju genetske varijacije u populaciji onih kritičnih neuronskih mreža koje kontrolišu kogniciju i emocionalnu rekogniciju
postoji evidencija koja indikuje da su brojni kognitivni deficiti nezavisni od promjena raspoloženja
šta kaže Dikson?
da se deficiti u incijaciji govora, strategiji i inhibitornoj kontroli sreću u svim fazama BAPa (i depresija, i manija, i eutimija)
koji BAP bolesnici imaju veće neurokognitivno oštećenje?
- oni sa težom formom bolesti i većim brojem epizoda
- stariji i oni kod kojih se bolest javila ranije
broj godina tretmana BAPa i inhibitorna kontrola?
nađena je povezanost između broja tretmana i gubitka inhibitorne kontrole, ali su za objašnjenje povezanosti ove vrste neophodne longitudinalne studije
kognitivne anomalije kod poremećaja ishrane?
nisu prosta posljedica stanja bolesti
- poremećaji ishrane su povezani sa anomalijama u kognitivnom funkcionisanju koje se protežu kroz mnoge domene
kroz koje domene se protežu kognitivne anomalije kod poremećaja ishrane?
- pažnja
- pamćenje
- egzekutivne funkcije
- motorna kontrola
- vizuospacijalna obrada
opšta intelektualna sposobnost kod poremećaja ishrane?
proteže se izmedju prosječne i gornje granice prosjeka
(konzistentan nalaz u istraživanjima)
pronađeni su selektivni deficiti u prisustvu očuvanog, u nekim slučajevima superiornog funkcionisanja u drugim kognitivnim domenima
veći broj nalaza sugerišu da je anoreksija nervoza dio kog poremećaja?
opsesivno-kompulzivnog poremećaja
za poremećaje koji pripadaju ovom spektru, sugerisano je da se nalaze duž kontinuuma kompulsivnosti i impulsivnosti i da ih karakteriše prisustvo intruzivnih misli, impulsa i kompulzivnog ponašanja
nalazi podržavaju hipotezu o zajedničkim neurobiološkim deficitima kod ova dva poremećaja
koje karakteristike ispoljavaju osobe sa bulimijom i anoreksijom?
karakteristike koje su u skladu sa odlikama OKPa:
- preokupacija detaljima, spiskovima, redom
- perfekcionizam koji utiče na kompletiranje zadatka
- pretjerana posvećenost zadatku, isključijući slobodno vrijeme i prijatelje
- nefleksibilan, rigidan i uporan mentalni set
opsesivno-kompulzivne crte kod poremećaja ishrane?
emprijiski nalazi ukazuju na to da su opsesivno-kompulzivne crte ličnosti značajan faktor vulnerabilnosti u etiologiji poremećaja ishrane
- ove crte su značajan predznak/prethodnik bolesti
- prisutne su kod rođaka pacijenata sa poremećajem ishrane
- povezane su sa ishodom bolesti
neurorazvojni model anoreksije nervoze?
Sautgejt i sar.
prisustvo neuroloških diskretnih znakova, sugeriše svojstvenu nezrelost ili druge anomalije CNSa
razmatra dvije komponente razvoja mozga kod adolescenata:
- kolaborativnu moždanu funkciju
- “socijalnu mrežu za obradu informacija”
kolaborativne moždane funkcije?
razvoj veza između prefrontalnog korteksa i značajnij supkotikalnih struktura (bazalne ganglije i talamus), omogućava modulaciju supkortikalnih regiona od strane egzekutivnih oblasti mozga
funkcionalno, ovo sazrijevanje služi da inhibitorni procesi budu efikasniji i konzistentniji
Sautgejt pretpostavlja da postojanost stanja povišenog distresa kod poremećaja ishrane, koje dovodi do slabe regulacije odgovora na stres, prekida razvojnu tranziciju i dovodi do redukovane konekcije širom mozga
- zbog toga, preferirani kognitivni stil koji se odnosi na slabu centralnu koherentnost može da bude povezan sa redukovanim konekcijom širom mozga
u odsustvu odgovarajuće moždane integracije, ponašanje može da bude okupirano unutrašnjim ili spoljnim stimulusima usvajajući tendenciju neposrednog nagrađivanja uprkos tome što takvo ponašanje može da bude manje adaptivno na duge staze
- ovo može da doprinese održavanju maladaptivnog ponašanja
neuroimidžing studije pokazuju patološku aktivaciju u onim oblastima mozga koje su u vezi sa afektivnim procesiranjem, kontrolom i planiranjem ponašanja
šta je centralna koherentnost?
prirodna tendencija da se pristižuće informacije procesiraju u kontekstu, što uključuje integrisanje funckija kako bi se proizveo geštalt
na šta upućuje slaba centralna koherentnost?
na kognitivni stil u kome informacije ostaju fragmentirane nasuprot integraciji, uz procesiranje koje je na nivou “detalja” nasuprot “globalu/cjelini”
ovaj koncept je prioritetni kognitivni stil kod poremećaja ishrane, može da se odrazi i na psihopatologiju
osobe koje pate od poremećaja ishrane su do te mjere fokusirane na izlaženje na kraj sa sopstvenim maladaptivnim ponašanjem da su nesposobne da sagledaju “širu sliku” kao ni ozbiljne posljedice ovog nedostatka
ekstremni perfekcionizam i “pažnja na detaljima” su manifestacija poremećaja ishrane i utiču i na druge aspekte života uključujući akademska postignuća, posao i privatni život
šta može da utiče na poremećaj slike tijela u odsustvu očiglednog vizuospacijalnog deficita?
kognitivni stil
- davanje prednosti procesiranju lokalnih nad globalnim informacijama je značajno u domenu percepcije fokusiranjem na pojedinačne karakteristike tijela nasuprot njegovoj integraciji kao cijeline
do čega može da dovede kontinuirani fokus na djelove tijela nasuprot geštaltu?
do distorzije percepcije, čiji je rezultat tvrdnja da je debljina ili disproporcijalnost karakteristika tijela čak i kod osoba koje su mršave