Moždane traume Flashcards

(57 cards)

1
Q

kako nastaje difuzno oštećenje mozga?

A

patološkim procesima koji zahvataju cio mozak, kao što su:
- infekcije
- anoreksija
- hipertenzija
- intoksikacije
- metabolički i degenerativni poremećaji
- nutritivne deficijencije
- većina zatvorenih povreda mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kako nastaje fokalno oštećenje mozga?

A
  • penetralnim i nekim zatvorenim traumama glave
  • tumorima mozga
  • vaskularnim malformacijama
  • lokalizovanim infekcijama
  • cerebrovaskularnim bolestima
  • nekad i sistematskim poremećajima kao što su vitaminska deficijencija i šećerna bolest
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

prema kojim kriterijumima se vrši razlikovanje povreda mozga?

A
  • težina kome
  • dužina kome
  • trajanje posttraumatske amnezije
  • nalazi na MRI ili neurofiziološkim metodama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

GKS?

A

Glazov koma skala
- najpoznatiji instrument za procjenu stanja svijesti kod povreda glave

dobija se skor koji iznosi između 3 (najdublja koma) i 15 (normalna očuvana svijest)

mjerilo lake povrede mozga je GKS skor od 13-15
srednje teška povreda je sa skorom 9-12
teška povreda je sa skorom 8 imanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

dužina kome?

A

dužina kome je u korelaciji sa težinom povrede, mortalitetom i stepenom oporavka
- duža koma, gora prognoza

blaga trauma - koma traje 20-30min
umjereno teška trauma - koma traje do 6 sati
teška trauma - koma traje duže od 6 sati

*u nekim studijama se prednost prilikom određivanja težine povrede mozga daje procjeni dužine postraumatske amnezije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

posttraumatska amnezija?

A
  • počinje od trenutka povrede, uključuje period kome i traje sve do uspostavljanja stabilne orijentacije i upamćivanja
  • trajanje posttraumatske amnezije je obično četiri puta duže nego trajanje kome
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

obim i težina neuropsiholoških poremećaja su pokazatelji čega?

A

težine kraniocerebralne povrede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

na šta može da ukaže inicijalni neuropsihološki profil?

A

na očuvane i oštećene aspekte kognitivnog i emocionalnog funkcionisanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

prisustvo smetnji govora?

A

(posebno teže forme) djeluju negativno na uspješnost rehabilitacije i produžuju vrijeme potrebno za oporavak bolesnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

na šta ukazuje prisustvo disegzekutivnog sindroma? zašto?

A

na teške povrede

zato što onemogućava dobru resocijalizaciju bolesnika i njegov povratak profesionalnim i rekreativnim aktivnostima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

šta je posttraumatska amnezija?

A

poremećaj epizodičkog pamćenja povezan sa dezorijentacijom i konfuznošću, nekad i konfabulacijama, nastao poslije povrede glave

na bihejvioralnom planu je praćena agitacijom, dezinhibicijom ili letargijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

kongradna amnezija?

A

zahvata sam događaj - traumu mozga

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

retrogradna amnezija?

A

zahvata duži ili kraći period prije povrede

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

anterogradna amnezija?

A

postoji i posle izlaska iz kome na neko vrijeme

nemogućnost upamćivanja novog materijala - može da traje i nekoliko mjeseci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

kad se smatra da je bolesnik izašao iz posttraumatske amnezije?

A

kad je uredno orijentisan u vremenu tokom tri uzastopna dana

kad se uspostavi kontinuirana sposobnost pamćenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

šta je aruzal? povrede?

A

opšta aktivacija mozga, pojava budnosti

u odnosu na stepen aktivacije mogu da se razlikuju povrede koje dovode do smanjenog stepena budnosti i povišenja stepena budnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

smetnje aruzala (aktivacije)?

A

u početku se viđaju kao koma različite dubine, a kasnije mogu da se ispolje kao naizmjenični periodi hipoaruzala i agitacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

poremećaj aktivacije retikularne formacije moždanog stabla?

A

patološka osnova poremećaja aruzala i pažnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

poremećaji komunikacije? afazija?

A

odnose se i na verbalnu i na neverbalnu komunikaciju

oštećenja lijeve velikomoždane hemisfere su obično povezana sa pojavom raznih vrsta afazičkih smetnji ili pravih afazija

u najblažim slučajevima postoji izvjesna usporenost govora i teškoće u nalaženju riječi

afazija nije tako česta manifestacija blagih zatvorenih povreda glave - obično nije teška i najčešće je anomičkog tipa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

koji su najčešći afazički fenomeni?

A
  • verbalne parafazije
  • nerazumijevanje govora
  • disgrafija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

afazije u penetrantnim povredama glave su posljedica čega?

A

fokalnih oštećenja mozga projektilima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

oštećenja neverbalne komunikacije?

A

oštećenja (posebno frontalnih režnjeva) dovode do:
- neadekvatnog ponašanja u društvu
- izmjena ličnost koje za neinformisanog posmatrača izgledaju kao najerno nanesene uvrede
- bezosjećajnosti
- nemara
- nevaspitanosti

bolesnici mogu da imaju značajne teškoće u opažanju socijalnih signala iz okoline

  • posebno kod temporalnih lezija - može da se javi nerazumijevanje ili pogrešna interpretacija tuđih namjera i ponašanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

do čega dovode difuzne promjene u moždanoj masi?

A

do opštih kognitivnih smetnji

  • osnovni deficit je smanjenje kapaciteta obrade informacija
  • mjera kapaciteta je broj operacija koje mozak može da izvrši u isto vrijeme - redukcija i količine i brzine procesiranja

brzina obrade informacija se odražava i na ponašanje u najširem smislu

24
Q

blaga zatvorena trauma mozga - kriterijumi? neuropsihološke posljedice? prognoza? poremećaji pažnje?

A

kriterijumi:
- Glazgov koma skor od 13-15
- odsustvo neuroloških ili radioloških ispada
- trajanje gubitka svijesti manje od 20min
- trajanje posttraumatske amnezije kraće od 24h

posljedice:
- akutni trijas - smetnje pažnje, nominacije i emocionalni distres

prognoza je bolja ako je premorbidni nivo intelektualnog funkcionisanja bio viši

poremećaji pažnje:
- u akutnoj fazi postoji usporenje reakcionog vremena što odražava opšte kognitivno usporenje

25
teškoće nominacije?
praktično svaka trauma glave dovodi do izvjesnog poremećaja govora - najčešće su teškoće prisjećanja riječi
26
poremećaji na emocionalnom planu?
depresija - tipično posle 6 mjeseci od povrede i vjerovatno je posljedica procjene težine sekvela i njihove relativne trajnosti neki bolesnici razvijaju, zbog kognitivnih deficita, kompenzatorne mehanizme u vidu sporijeg rada i stalnog proveravanja što može da podsjeća na opsesivno-kompulsivni poremećaj
27
teška zatvorena trauma mozga - kriterijum? neuropsihološke smetnje?
prema jednoj definiciji, u tešku zatvorenu povredu mozga spadaju one sa posttraumatskom amnezijom od preko 24 časa, dok drugi autori uzimaju kao kriterijum posttraumatsku amneziju od preko 7 dana neuropsihološke smetnje neposljedno poslije izlaska iz kome mogu da se ispolje kao konfuzno stanje koje traje najviše nekoliko nedelja posle akutnog perioda ostaju sekvele koje se postepeno povlače - najbrže u prvih godinu dana napredak se nastavlja i kasnije, ali obično na osnovu razvoja raznih kompenzaornih strategija
28
karakteristike kognitivnog profila kod teške zatvorene traume mozga?
- postoji čitav spektar neuropsiholoških poremećaja - i na opštem planu i fokalno u zavisnosti od stepena i obima oštećenja pojedinih delova mozga - koeficijenti inteligencije pokazuju najveći pad u neverbalnim supskalama - neverbalni IQ se popravlja i do tri godine posle povrede, a verbalni obično do godinu dana - bolesnici sa očuvanijim egzekutivnim funkcijama postižu bolju rehabilitaciju i socijalizaciju - neposredno upamćivanje je obično normalno, kao i proceduralno pamćenje, kod većine bolesnika
29
poremećaj govora?
poremećaj pragmatike - pragmatika je znanje i aktivnosti socijalno prihvatljivih komunikacija, i na verbalnom i na neverbalnom planu ishod je teži ako je bolesnih stariji, duže bio u kome i što je duži period posttraumatske amnezije poremećaj egzekutivnih funkcija najvie doprinosi neadaptibilnosti posle traume
30
fokalna oštećenja?
aka pentrantne povrede glave - nastaju kada objekat prodre kroz lobanju i dovede do oštećenja dure mater i mozga - obično izostaju gubitak svijesti i posttraumatska amnezija - bolesnici se sjećaju svih detalja povrijeđivanja - posttraumatska amnezija izostaje u oko 41% slučajeva - preko 80% povrijeđenih se vraća svojoj profesionalnoj aktivnosti - znači bolji oporavak od otvorenih nego od zatvorenih povreda glave
31
uloga frontalnih režnjeva u deficitima pamćenja?
- medijalni temporalni regioni su neophodni za upamćivanje - prednji temporali i prefrontalni režnjevi su neophodni za prizivanje informacija iz epizodičkog pamćenja odloženo prisjećanje je značajno narušeno, ali je rekognicija očuvanija, što kompenzuje nedostatak prizivanja informacija iz privremenog ili trajnog skladišta
32
domni frontalnih smetnji pamćenja?
- metamemorija - prospektivno pamćenje - kontekstualno pamćenje
33
neuropsihološke posljedice traume mozga u zatvorenim povredama?
mogu da se podijele na opšte poremećaje obrade informacija i lokalizovane lezije
34
učestalost neuropsiholoških i poremećaja ponašanja kod povreda glave predstavlja...?
znatno teži prognostički faktor kod većine bolesnika (u odnosu na neurološke smetnje koje imaju bolju prognozu)
35
šta je proporcionalno neuropsihološkim skvelama?
težina posttraumatske amnezije i nizak skor na GKS
36
na šta utiče postojanje frakture lobanje?
na pojavu neuropsiholoških deficita čak i kad nema jasnih znakova intrakranijalne lezije ili gubitka svijesti ispadi su izraženiji u domenu verbalnog pamćenja, egzekutivnih funkcija i složenih formi pažnje i koncentracije u odnosu na bolesnike sa traumom glave bez frakture
37
inteligencija i traumatsko oštećenje mozga?
opšta inteligencija nije najbolji pokazatelj traumatskog oštećenja mozga serijsko testiranje VITI skalom je pokazalo potpuni oporavak kod velikog broja osoba se teškom povredom - ovo nastaje zbog značajnih ispada koje testovi inteligencije ne ispituju, a koji su neophodni za normalan svakodnevni život, a to su egzekutivne funkcije, složene forme pažnje, perceptivne veštine
38
domeni izmjena ličnosti kod zatvorene povrede glave?
1. emocionalne promjene 2. poremećena socijalna percepcija 3. poremećena samokontrola sa pojavom impulsivnosti 4. povećana zavisnost 5. rigidnost ponašanja kada bolesnik ne može da uči iz iskustva mada je sposobnost upamćivanja novih informacija očuvana
39
agitiranost i nemir posle zatvorene povrede glave?
dva najteža oblika promjene ponašanja koja kod ovih bolesnika otežavaju oporavak, njegu i rehabilitaciju
40
šta je agitacija?
epizodično motorno ili verbalno ponašanje koje ometa pružanje njege bolesniku ili je potrebno fizičko ili hemijsko ograničavanje kako bi se izbjegle povrede osoba u okolini ili stvari
41
šta je nemir?
ponašanje koje ometa osoblje ili zahtijeva neku akciju od strane osoblja, ali ne zadovoljava kriterijume za agitiranost
42
socijalni aspekti izmjena ličnosti?
novonastale izmjene ličnosti remete interpersonalne odnose - reakcije okoline mogu da budu u smislu osjećanja krivice, negacije ili odbacivanja premorbidna ličnost može, ali ne mora da bude od uticaja u ovim izmjenama
43
dinamika oporavka neuropsiholoških poremećaja?
oporavak viših kortikalnih funkcija je posle zatvorene povrede najintenzivniji u prvih godinu dana, ali se nastavlja čak i do 10 godina posle akcidenta - najbolji oporavak se vidi u procesima pažnje, vizuelnim funkcijama i intelektualnim procesima - nešto sporije s oporavljaju motorne funkcije, receptivni govor (razumijevanje) i kalkulija
44
podjela oporavka od neuropsiholoških poremećaja?
primarni oporavak - prvih 6 mjeseci, oporavak moždanog tkiva kasni oporavak - u kasnijem periodu, oporavak procesima adaptacije
45
uspostavljanje orijentacije poslije povrede?
ima tipičan redosljed: - prvo se uspostavlja orijentacija prema ličnostima - onda prema mjestu - na kraju prema vremenu ovaj obrazac prati oko 70% bolesnika sa zatvorenom povredom glave
46
koja je najteža posljedica bilo koje traume mozga?
nemogućnost usvajanja novih vještina
47
zašto su traume mozga u dječijem dobu specifične?
- mozak je još uvijek u razvoju - nisu sve funkcije sazrele - mijelinizacija nije završena - još nisu uspostavljene sve sinaptičke veze - reaktibilnost moždanog tkiva na traumu nije identična kao kod odraslih
48
traume mozga u prenatalnom i ranom postnatalnom periodu?
imaju teške posljedice po intelektualni razvoj djeteta
49
traume mozga na uzrastu od 5-14 godina?
imaju trajne posljedice na procese pamćenja i mišljenja
50
promjene ponašanja nakon traume mozga kod djece?
uslovljene su i premorbidnim karakteristikama ličnosti, anksioznošću roditelja i poremećenom porodičnom situacijom
51
kad se radi neuropsihološka dijagnostika trauma mozga? zašto?
posle akutne faze, kad je bolesnikovo stanje stabilno preuranjeno testiranje nema značaja jer se stanje mijenja iz dana u dan i podaci brzo zastarijevaju, a bolesnici ne mogu adekvatno da sarađuju nekad i više nedelja
52
zašto su neophodni detaljni testovi?
(pamćenja, pažnje, egzekutivnih funkcija) jer u suprotnom dolazi do pogrešnog zaključivanja o kompetentnosti povrijeđene osobe
53
psihosocijalni problemi traume mozga?
izmjene u ponašanju su prepreka u uspostavljanju premorbidnog nivoa funkcionisanja u socijalnom miljeu sa posljedicama i u smislu prezaštićavanja i u smislu odbacivanja profesionalna sposobnost može da bude narušena i da dovede do psihičkih i ekonomskih problema - u klasičnom neuropsihološkom testiranju se vidi samo manji uzorak bolesnikovog ponašanja u specijalizovaniim centrima je pristup obogaćen psihoterapijskim seansama i fizikalnom terapijom u šta su aktivno uključeni i članovi porodice - tako se vide i kognitivne i opšte adaptibilne sposobnosti osobe
54
uloga govora kod osoba sa traumatskim oštećenjem mozga?
značajno smanjena fluentnost govora, što ih dvostruko hendikepira otežano je izražavanje i prenos informacija drugim osobama otežana produkcija je veliko opterećejne za slušaoce što se takođe negativno odražava na verbalnu komunikaciju
55
psihosocijalni ishod posle moždane traume?
glavni cilj oporavka je što bolja socijalna reintegracija povrijeđenog
56
profesionalni aspekti nakon moždane traume?
premorbidni profesionalni status je od velikog značaja za radnu sposobnost - zapošljavanje posle moždane traume karakteristike premoridne ličnosti su od značaja u pogledu predvođanja mogućnosti ponovnog zapošljavanja posle traume - što je prije povrede izmjena ličnosti bila izraženija, manja je vjerovatnoća povratka na posao neefikasnost na poslu je mnogo lakša za procjenu nego druge karakteristike druga karakteristika je osjećaj neugodnosti koju bolesnik doživljava na svom radnom mjestu - smetnje su obično uslovljene rezidulanim neuropsihološkim deficitom
57
psihoterapija posle povrede mozga?
posle traume mozga, potrebno je da bolesnik nauči da postane svjestan svojih teškoća i da ih kompenzuje kad je to potrebno za ovo je neophodan uvid i prihvatanje što zahtijeva emocionalnu sferu i primjenu psihoterapijskih mjera kako bi se postigao optimalan rezultat metoda psihoterapije u kontekstu rehabilitacije moždane traume bi bila poučavanje bolesnika, članova porodice i/ili tima kako da se ponašaju u svom najboljem interesu